Vijesti
U dvije godine u otoke uloženo više od 5 milijardi kuna
U razvoj otoka hrvatski državni i javni sektor u protekle je dvije godine uložio više od pet milijardi kuna, mahom nepovratnog novca, pokazuju izvješća o učincima provedbe Zakona o otocima u 2018. i 2019. godini, javlja agencija Hina.
U razvoj otoka svake se godine ulaže više. Tako je 2018. uloženo nešto više od dvije milijarde kuna, za petinu više nego godinu prije, a prošle je pak uloženo gotovo 900 milijuna kuna više nego pretprošle godine.
U obje izvještajne godine najviše je novca prema otocima usmjereno preko Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, ukupno 1,3 milijarde kuna.
Preko njegove Uprave za otoke, iz državnog je proračuna u održivi razvoj otoka uloženo 112 milijuna kuna pretprošle godine i 92 milijuna kuna prošle godine.
Promatrano kroz županije, najviše novca u protekle dvije godine uloženo je u projekte otoka Primorsko-goranske i Splitsko-dalmatinske županije, te Dubrovačko-neretvanske i Zadarske županije.
Ulagalo se u kapitalne projekte, poticali su se otočni javni cestovni prijevoz, vodoopskrba i gospodarstvo. Za poticanje toga gospodarstva u 2018. uloženo je osam milijuna kuna, godinu poslije milijun kuna više, u 2018. pravo na potporu male vrijednosti ostvarilo je 218 otočnih poslodavca za 2290 djelatnika, a prošle godine njih 251 za 3275 djelatnika.
Sedam županija koje imaju otoke u njihov razvoj u dvije godine uložile su 195 milijuna kuna.
Država je za subvencioniranje javnog otočnog cestovnog prijevoza u dvije izvještajne godine izdvojila 63,5 milijuna kuna. Besplatni prijevoz učenika, studenata, umirovljenika i osoba starijih od 65 godina te osoba s invaliditetom kojima nadoknađuje troškove vlastitog prijevoza država jamči na 17 otoka.
Za subvencioniranje cijene vode na otocima u dvije godine izdvojeno je 20-ak milijuna kuna.
Znatna svota, 627 milijuna kuna u obje godine, izdvojena je za Agenciju za obalni linijski pomorski promet, to jest za povezivanje otoka s kopnom i otoka međusobno kako bi se poboljšali uvjeti života na njima i povećala konkurentnosti otočnoga gospodarstva.
Od 53 državne linije u ovlasti te agencije lani se održavala 51, i to 24 trajektne, 12 brodskih i 15 brzobrodskih linija. Njima se povezalo 45 stalno ili povremeno nastanjenih hrvatskih otoka, uključujući i poluotok Pelješac.
U ukupnim ulaganjima od gotovo pet milijardi kuna 575 milijuna čine zajmovi Hrvatske banke za obnovu i razvitak i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO).
-
Vijesti4 godine
Do proljeća će biti gotova studija isplativosti ulaganja za most Pašman – kopno
-
Vijesti4 godine
Studija predizvodljivosti most Pašman – kopno uskoro završena
-
Vijesti4 godine
Pašman i Ugljan odsječeni od kopna – ažurirano
-
Vijesti3 godine
Izgradnja mosta Pašman – kopno: održan sastanak predstavnika Općine Pašman sa zastupnicima kineskog CRBC-a