Ostali mediji
Plavi rak se naselio u zadarskom akvatoriju
Prvi puta je primijećen 2013. u Vranskom jezeru, lani je bio dojava, a prije nekoliko dana i konkretan ulov na otoku Viru. S obzirom na kratku nazočnost ove vrste u Hrvatskoj domicilno stanovništvo je potrebno dodatno educirati i na taj način podići svijest o negativnim utjecajima ove vrste i opasnost koju predstavlja za zavičajnu floru i faunu
U svibnju 2013. godine primjerci plavog raka pronađeni su u Vranskom jezeru, što je prvo zabilježeno postojanje ove invazivne vrste u Zadarskoj županiji. Lanjske godine bilo je već nepotvrđenih dojava o ulovu na području Virskog mora, a prije nekoliko dna ulov ovog uljeza s Atlantika dokumentiran je na otoku Viru. Virski ribar i školjkar, Mario Bašić Pipin ulovio ga je u lučici kod Muja. Po svemu sudeći, nezvani gost se već počeo širiti po prostorima Zadarske županije.
Pojava plavog raka izazvala zanimanje hrvatskih istraživača. Ne samo da ova vrsta ugrožava prirodna staništa, već narušava neometano razvijanje ribarstva. Može li se plavi rak ukomponirati u gastronomsku ponudu hrvatskih jelovnika te time smanjiti njegovo invazivno rastrojavanje flore i faune, doznajemo od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH. Prvi nalaz plavog raka u Mediteranu zabilježen je 1949. blizu Venecije nakon čega se nalazi ove vrste drastično povećavaju te je danas prepoznata kao jedna od najinvazivnijih vrsta u Mediteranu. Pretpostavlja se da je plavi rak unesen u Mediteran balastnim vodama s obzirom na činjenicu da je najčešće zabilježen blizu luka i plovnih puteva.
U Jadranu od 2004.
Prvi primjerci plavog raka u našem moru, zabilježeni su u listopadu 2004. godine kod Stona, otkuda se širi na ostale dijelove Jadranskog mora. Dosadašnji podaci ukazuju na to kako je plavi rak uspostavio populacije na području delte Neretve te na ušću rijeke Cetine. Na ušću rijeke Cetine zabilježen je prvi puta 2014., a trenutačno je nazočan u cijelom akvatoriju rijeke Cetine. Na tim lokacijama ga se i prati. Na području delte Neretve utemeljio je i svoj invazivni karakter potiskujući zavičajnog boćatog raka (Carcinus aestuari). Trenutačno se radi na uspostavi sustavnog izlova kako bi se smanjio pritisak na bioraznolikost.
Plavi rak (Callinectes sapidus) pripada razredu deseteronožnih (dekapodnih) rakova. Odrasle jedinke bez teškoća migriraju iz mora u rijeke i obratno. Vrsta pokazuje spolni dimorfizam pri čemu mužjake karakterizira plava boja kliješta, dok su kliješta kod ženki crvene ili narančaste boje. Životni ciklus uključuje morska i estuarijska staništa. Mrijeste se u estuarijskim bočatim vodama od proljeća do jeseni, a nakon mrijesta ženke migriraju u vode višeg saliniteta gdje polažu jaja. Ova vrsta pokazuje izrazito visoki reprodukcijski potencijal te široku toleranciju u odnosu na visoki salinitet, visoku temperaturu vode. Može preživjeti u uvjetima niske koncentracije kisika. S obzirom da je vrsta prepoznata kao svežder, njihova kolonizacija može značajno negativno utjecati na lokalnu floru i faunu. Pod ovime se prvenstveno podrazumijeva utjecaj na smanjenje populacija algi koje su im jedan od glavnih izvora hrane, ali i na smanjenje populacija zavičajnih populacija rakova natječući se s njima za hranu i prirodna staništa.
Ekološki i gospodarski problem
Plavi rak uzrokuje i ekonomske probleme kidajući ribarima mreže za ribolov. S obzirom na to da su grabežljivci i na manjim vrstama riba i školjkaša koje su ujedno i ribolovne vrste, dodatno uzrokuju ekonomske probleme u ribarstvu. Pojava ove vrste, instantno je pokrenula djelovanje Odjela za akvakulturu, Sveučilišta u Dubrovniku koji je inicirao projekt »Monitorig plavog raka« pod vodstvom profesora Glamuzine.
»Cilj projekta je pronaći način kojim bi se zaustavila invazija plavog raka.«, istaknulo je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. »Potrebno je sustavno praćenje vrste kako bi se došlo do što više informacija o rasprostranjenosti i veličini populacije plavog raka u vodama Jadrana s ciljem zaustavljanja invazije. Mjere koje se mogu poduzeti su konstantan izlov plavog raka u područjima u kojima se pojavljuje te korištenje filtera u brodovima na mjestima izmjene balastne vode u svrhu sprečavanja unosa novih jedinki. Također, moguće je tretiranje balastne vode UV zračenjem. S obzirom na kratku nazočnost ove vrste u Hrvatskoj domicilno stanovništvo je potrebno dodatno educirati i na taj način podići svijest o negativnim utjecajima ove vrste i opasnost koju predstavlja za zavičajnu floru i faunu. Poznato je da su ribari na delti Neretve zabrinuti zbog šteta koje plavi rak uzrokuje na mrežama i vršama, a njegovu nazočnost povezuju sa smanjenjem populacije jegulje, no to nije znanstveno dokazano. Trenutačno nema znanstvenih dokaza koji bi sa sigurnošću povezali stanje populacije jegulje s pojavom plavog raka, a ni povezanost s ukupnim ulovom ribe,« objavili su iz Ministarstva.
Za i protiv komercijalnog korištenja
Na pitanje hoće li se plavi rak uskoro naći na hrvatskoj gastronomskoj ponudi, u Ministarstvu podsjećaju kako se ova vrsta raka smatra poslasticom u sjevernoameričkim zemljama i Japanu te je važna vrsta u komercijalnom ribolovu. Promoviranjem izlova ove vrste kao novog izvora hrane mogle bi se reducirati populacije plavog raka i na taj način smanjiti negativan utjecaj na zavičajnu floru i faunu. Međutim, još uvijek je izražen poseban oprez kako zbog komercijalnog korištenja ne bi došlo do ilegalnog prenošenja vrste na druga boćata staništa. Sudeći po svemu, gurmani će se još neko vrijeme morati strpjeti dok se ova, oku privlačna poslastica, pronađe i na našim tanjurima.
Članak je izvorno objavljen na portalu Zadarski list.
-
Vijesti4 godine
Do proljeća će biti gotova studija isplativosti ulaganja za most Pašman – kopno
-
Vijesti4 godine
Studija predizvodljivosti most Pašman – kopno uskoro završena
-
Vijesti4 godine
Pašman i Ugljan odsječeni od kopna – ažurirano
-
Vijesti3 godine
Izgradnja mosta Pašman – kopno: održan sastanak predstavnika Općine Pašman sa zastupnicima kineskog CRBC-a